Stjepan Šuman
14.12.2011., srijeda
Rad u znanosti: 4. dio (RIC)
|
Moji prvi radni dani u RIC-u bili su predblagdanski, i značili su usmjeravanje u rad. Suradnica broj 1 je pisala znanstveni magisterij na PMF-u o jednoj populaciji gavuna u jednom kanalu pored njenog sela (Blace). Dogovor između svih nas je bio da najprije svi njoj pomognemo završiti istraživanja da dovrši svoj rad. Nakon toga, dogovor je bio (usmeni-s pošenim ljudima je to sasvim dosta) da ja napredujem u nečemu. Prvih radni dan kupio sam najbolji materijal za mrežu za gavune i napravio mrežu. Zima 2002. u Neretvi (dolini) je bila jako hladna. Oni koji su sjedili u kancelariji teško će se toga sjetiti. Ja, koji sam sa temperaturom 39°C, po doslovnoj mećavi, čekao "njeno" jato gavuna, dobro znam da se od mećave jedva vidjela površina vode gdje sam satima čekao gavune da naiđu. Sjećam se i da je bila nedjelja, jer je Suradnici broj 1 trebao super-friški gavun u ponedjeljak ujutro kad ide u Dubrovnik. Nema frke-gavun, propisno šokiran neretvanskim minusom, u ponedjeljak ujutro bio je u alu-foliji na putu za Dubrovnik. Zbog simpatija sam joj i buljio u mikroskop i brojao branhiospine u laboratoriju u Dubrovniku i u Stonu. Branhiospine su češljevi na škržnim lukovima, suprotno od škžnih listića i služe da voda koja prolazi kroz škrge radi disanja ujedno bude isfiltrirana od planktona na tim branhiospinama. I tako se gavun hrani. Ali evo, nitko uključen u magistarski rad suradnice broj 1., počevši od tadašnjeg doktora, šefa, biologa, te niza stručnjaka sa instituta za oceanografiju (dosta ljudi je konzultirano u ovom radu), nitko nije primjetio da ono što Suradnica broj 1 već mjesecima broji (121, 122...) nisu branhiospine već škržni filamenti (Slika 1).  Slika 1: Škržni luk, sa branhiospinama (lijevo) i škržnim filamentima (desno) Dakle ovdje se na primjeru može lijepo vidjeti kolika je stručnost legije angažiranih biologa, stručnjaka, znanstvenika. Zašto ovo pišem? Da se osvetim? Ne, već sam davno ohladio i oprostio im njihove prevare (o tome u sljedećim postovima). Pišem da se vidi gdje završava novac poreznih obveznika, koji se ulaže u znanost. Prvo se odabere istraživanje koje je super lako, po šabloni nekog drugog, i koje nije pod povećalom javnosti radi izbjegavanja kritike. Nakon toga se radi "ofrlje" bez ikakvog slijeda i provjeravanja stručnosti, doslovno napamet. I ako imaš sreće da te netko ispravi onda izmisliš podatke najčešće da se prečicom sve završi, da se može napredovati dalje. A narod, koji od usta odvaja za znanost, dobiva za svoju žrtvu ŠTO za uzvrat? -nebitno istraživanje -loše istraživanje -istraživanje na osnovu kojeg se pljačka (lažni putni nalozi i slično) -kakav sustav znanosti i nagrađivanja unutar njega? -itd... |
Molitve: